O Bjelovaru se najčešće piše i govori kao o jednom od najmlađih gradova u Hrvatskoj. Međutim ta činjenica ne umanjuje njegov značaj, posebice ako se njegov razvoj sagledava u međuzavisnosti s burnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem Hrvatske.

Ovaj grad ima bogatu vojnu, političku, gospodarsku, kulturnu i sportsku tradiciju. O tome će jamačno posvjedočiti i kraća povijesna retrospektiva.

Grad Bjelovar je smješten na visoravni u južnom dijelu Bilogore (Sjeverozapadna Hrvatska) na 135 metara nadmorske visine. Bjelovar je sjedište Bjelovarsko-bilogorske županije, ali i prirodno, kulturno i političko središte ovog kraja.

Bjelovar je i raskrsnica putova ovog kraja. Sijeku ga ceste od Zagreba za Osijek, zatim iz Varaždina i Koprivnice preko Čazme do Ivanić Grada i auto-ceste, a preko Daruvara na jednu stranu, za Viroviticu, a na drugu stranu za Pakrac i Lipik. Na kakvom se važnom prometnom pravcu nalazi Bjelovar, govori i početak izgradnje brze ceste Zagreb - Bjelovar - Virovitica, koja će Bjelovar još približiti Zagrebu, ali će biti i snažan poticaj razvoju gospodarstva.

Grad Bjelovar zauzima ukupnu površinu od 191.9 km2, administrativno obuhvaća još 31 naselje. Na tom prostoru danas živi oko 42.000 stanovnika.

Bjelovar obilježava svoj Dan Grada 29. rujna, kao spomen na dan kada se ovaj grad obranio od napada bivše JNA i kada je zarobljavanjem velikih količina naoružanja dao nemjerljiv doprinos u jačanju ukupne obrambene snage Republike Hrvatske u Domovinskom ratu.

Poljoprivreda, stočarstvo i drvna industrija temelj su razvitka grada, što omogućuju raspoložive površine kvalitetnog zemljista, gdje se organizira napredna ratarska i stočarska proizvodnja, a u posljednje vrijeme sve više voćarska i povrtlarska proizvodnja.

Stvaranjem i razvojem niza posve novih gospodarskih djelatnosti, intenzivnom izgradnjom infrastrukturnih objekata (vodovoda, kanalizacije, zaobilaznice grada), uređenjem ulica i nogostupa, uređenje središta grada s baroknom rasvjetom, obnavljanjem središnjeg gradskog parka, uređenjem gradske knjižnice, Gradskog bazena i još mnogo toga, Grad Bjelovar stvara uvjete da bude ugodno mjesto življenja svojih građana ali i svojih posjetitelja.

Prirodna obilježja grada:

Sa sjeveroistočne strane Grada Bjelovara nalazi se duga i niska uzvisina Bilogora, čija je prosječna visina od 100 do 150 m.

Visoravan je nastala plitkim nadsvođenjem, no pri njenom oblikovanju sudjelovali su i rasjedni procesi. U sastavu su pliocenski pjeskuljasti lapori i pješčanici s mjestimičnim manjim naslagama lignita. Starije kamenje nigdje ne dopire do površine. Kristalinske stijene su otkrivene u dubokim bušotinama.

Grad Bjelovar je klimatski prijelazan prostor umjereno kontinentalnih obilježja. Zime u ovom prostoru su umjereno hladne, a ljeta su topla.Pretežno je povoljan godišnji raspored padalina, a iznosi oko 900 mm godišnje.

Od vjetrova puše sjevernjak, koji je karakterističan za zimu, a istočnjak postaje jači u proljetnim mjesecima i vrlo je hladan, a može puhati i nekoliko dana neprekidno. Ljetni vjetar koji otprilike puše od lipnja do kolovoza je južni, topao, te povećava relativnu vlagu i prethodi kiši.

Srednja godišnja temperatura u Gradu Bjelovaru je oko 12° C.

Za Grad Bjelovar karakteristične su vrlo male rijeke i to Bjelovacka, Plavnica, Velika i Ciglenska . Ovi riječni tokovi imaju vrlo malo vode tako da su s vremenom nestala i obilja riječne faune. U rijekama možemo naći jedino ribice bijelke, patuljane i šarane, te naravno žabe.

Prirodna granica između Grada Bjelovara i Zagrebačke županije je rijeka Velika koja se na kraju ulijeva u najveću rijeku Županije, rijeku Česmu.

Područja koja imaju blagi nagib (5-15°) otjecanje vode je umjereno. Za ovaj kraj su karakteristična glinasto - ilovasta tla. Vrlo su siromašna humusom.

Tlo je veoma dobro za oranice, ali da bi se sačuvala plodnost mora se stalno gnojiti. To je razlog da seljaci ovog područja od uvijek drže više stoke.